Hadi’a saúde no bem-star komunidade agrikultór liu husi mane

Seeds of Life (SoL) hahu ona halo pilotu Programa Saúde Mane (PSM) ho komunidade MAP-SoL balun no grupu habarak fini komersiál iha munisípiu parte oeste Ermera no mos iha suco haat lokalizadu iha basia hidrográfika Raumoco, munisípiu Lautem ne’ebé hala’o ona pilotu dezenvolvimentu partisipatóriu suco.

© Yessy Betty/Seeds of Life

PSM hanesan parte ida husi esforsu SoL nian atu hametin kapitál sosiál komunidade liu husi hadi’a komprensaun membru sira-nian kona-ba reprodutivu, maternal no saúde labarik, hadi’a relasaun familia no hamenus violénsia doméstika.

“Ho SoL ne’ebé agora tama ona ba iha tinan ikus ami aproveita kada oportunidade atu hametin relasaun entre membru husi grupu habarak fini no komunidade suco” tenik John Dalton, SoL Australian Team Leader.

“Hanesan treinamentu no akonselamentu iha atividade rai & emprestimu ne’ebé oferese ona ba grupu habarak fini komersiál, ami espera programa saúde mane nian sei fó interasaun ne’ebé signifikante ba membru sira wainhira sira la involve iha habarak fini ne’ebé hanesan atividade sazonál (kegiatan musiman),” tenik nia.

“Ami espera programa saúde mane nian sei fó interasaun ne’ebé signifikante ba membru sira wainhira sira la involve iha habarak fini ne’ebé hanesan atividade sazonál”

Programa ida ne’e habelar esperiénsia no material ne’ebé dezenvolve husi Cooperativa Café Timor (CCT) liu husi parseria ho Family Planning New South Wales (FPNSW), ne’ebé hamutuk implementa Programa Saúde Mane nian primeiru iha munisípiu kuda kafe hanesan Ermera iha tinan 2009.

Kolaborasaun entre SoL-CCT fó treinamentu ba edukadór par 10 ne’ebé hili husi kada komunidade aldeia iha suco ne’ebé partisipa no mos koordenadór programa nain 5 husi ONG lokál ka internasionál iha Lautem ou iha MAP Ermera.

CCT Men's Health-10

Jose Martins dehan nia hetan komprendasaun diak liu tan kona-ba saude mane no familia nian © Yessy Betty/Seeds of Life

“Liu husi treinamentu, hau hetan komprensaun di’ak liu kona-ba saúde mane nian no hau nia funsaun atu hadi’a familia nia saúde no saúde husi membru seluk iha hau nia komunidade laran”

“Ida ne’e importante tanba antes ne’e hau iha idea limitadu kona-ba hau nia saúde no mos familia nian. Hau mos aprende kona-ba importánsia husi involve feto iha foti desizaun ba hau nia familia nia saúde. Hau sente ne’e importante tebes tanba baibain mane sira mak foti desizaun.”

Deklarasaun iha leten refleta rezultadu husi levantamentu komunidade KAP hala’o husi CCT iha fulan Janeiru 2010, no repete iha tinan 2011 no 2012 ne’ebé 79% ba’a 94% husi inan sira haktuir katak sira-nia laen mak foti desizaun kona-ba saúde no fó lisensa ba familia sira atu partisipa iha atendimentu saúde, inklui vizita pre- no pos-natal ba klíniku saúde ne’ebé besik liu.

© Yessy Betty/Seeds of Life
© Yessy Betty/Seeds of Life

Hahu fulan Jullu edukadór par treinadu apóia husi koordenadór komunidade realiza ona sesaun komunidade atu deskuti kona-ba modul oioin ne’ebé kobre iha programa nia laran.

“Hau sei fahe tópiku kona-ba mane nian saúde ho hau nia membru grupu sira. Ami sei realiza sesaun óras rua kada semana. Hau espera sira bele kompriende kona-ba mensajen importante husi programa saúde mane nian,” tenik Jose.

“Ho programa ida ne’e, ami espera katak feto no labarik sira iha komunidade agrikultór nia le’et bele hetan benefísiu barak hanesan mos mane sira. Esperiénsia CCT nian hatudu feto sira kuaze involve barak liu tan iha maioria grupu” tenik John.

Mezmu ne’e la’os hanesan ida husi atividade prinsipál SoL nian, SoL fiar katak programa hanesan PSM bele kontribui ba dezenvolvimentu komunidade rurais iha Timor-Leste. Estudu ida hala’o husi staff SoL mak “aproveita kapitál sosiál no kapasita feto sira bele hasa’e produsaun ai-han no fonte seluk husi familia nia rendimentu”.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.