Legumes/fore, musan & isin: hahu relasaun ho ILETRI

Iha vizita ida ne’ebé foin dadaun halo husi Sientista ai-horis nain haat husi Indonézia mai Timor Leste hodi hasoru malu ho peskizadór MAP ne’ebé hanesan sinál hahu peskiza foun- bazeadu ba relasaun entre nasaun rua.

Sientista husi Indonesia Legumes and Tuber Crops Research Institute (ILETRI) gasta tempu loron haat hodi la’o haleu teritóriu laran hodi kompriende kona-ba oinsa sira-nia teknolojia provadu bele aplika ba kondisaun agrikultura Timor ninian.

Tuir fali husi vizita ida ne’e sei dezenvolve Memorandum of Understanding (MoU) ida entre Ministério da Agricultura e Pescas (MAP) iha Timor-Leste ho Ministério de Peskiza iha Indonézia hodi formaliza relasaun ida ne’e.

ILETRI-1

Sávi ba MoU mak fluxu fatin rua/aliran dua arah mikróbiu plasma husi variedade foun, tenik Asep Setiawan, SoL Source Seed & Commercial Seed Quality Control Advisor.

“Hanesan prátika baibain ida ba nasaun hotu-hotu atu buka ai-horis variedade foun husi nasaun viziñu ne’ebé iha klíma hanesan no kuda ai-horis ne’ebé hanesan”.

“ILETRI ho susesu lansa ona variedade ai-horis legume ho ai-horis isin barak ne’ebé hanesan ai-han prinsipál iha Timor-Leste, nune’e relasaun ida ne’e bele lori benefísiu barak ba agrikultór sira iha ne’e,” tenik nia.

“Planu imediata mak atu asesu ba variedade forekeli balun antes fin de ano atu nune’e MAP-SoL bele hahu halo testu ba variedade.”

Harii relasaun ida ne’e sei ajuda MAP kria ligasaun direta ho sentru peskiza agríkula iha rai liur, ne’ebé hanesan parte importante ida husi tranzisaun Programa Seeds of Life ba MAP.

Kolaborasaun sei harii iha troka germplasm, treinamentu, no transfere teknolojia, ne’ebé ajuda dezenvolve kapasidade peskiza MAP nian no hadi’a rezultadu produsaun ai-horis iha Timor-Leste.

ILETRI ho susesu lansa ona variedade ai-horis legume ho ai-horis isin barak ne’ebé hanesan ai-han prinsipál iha Timor-Leste, nune’e relasaun ida ne’e bele lori benefísiu barak ba agrikultór sira iha ne’e

Research Advisor Rob Williams haktuir katak staff lokál Timor oan sira deskobre katak vizita ida ne’e iha valór aas tebetebes.

“Staff sira aprende buat barak husi Sientista ILETRI sira tanba laiha problema kona-ba língua iha komunikasaun”.

“Sientista sira husi Indonézia ne’e kuaze inspira sira tanba deit esperiénsia ho koñesementu ne’ebé sira iha. Peskizadór Timor oan sira baibain laiha konselleiru ou ema hanesan sira ne’ebé sira bele haree tuir,” tenik nia.

“Timor-Leste bele aproveita siénsia di’ak ne’ebé akontese ona iha Indonézia no ILETRI hanesan sentru prinsipál ba hakiak ai-horis ne’ebé hanesan kuda iha ne’e – fehuk midar, forekeli, foremunggu no ai-farina.”

Durante vizita, Sientista ILETRI sira ne’e mos partisipa iha eventu koko sabór ne’ebé realiza iha estasaun peskiza Urulefa iha Maubisse, no vizita Sentru Peskiza Betano inklui hasoru malu ho agrikultór komersiál forekeli entre Betano ho Natarbora iha parte kosta de súl.

ILETRI visit 4

Minutu lima ho Director ILETRI, Dr. Didik Harnowo:

Ida ne’e hanesan Dr. Didik nia vizita primeira vez iha Timor-Leste, nune’e ami uja tempu minutu lima hodi husu kona-ba nia esperiénsia iha ne’e.

Ita bo’ot bele esplika badak kona-ba ita bo’ot nia tempu iha Timor-Leste?
Ami nia vizita mai Timor kuaze interesante tebes tanba kondisaun agrikultura iha ne’e  kuaze dezafia tebetebes. Maibe ami nota katak agrikultór sira kuaze iha tebes interese, no hakarak atu produs ai-horis agrikultura no uja teknolojia foun hodi hadi’a sira-nia vida moris loroloron.

Oinsa vizita ekipa ILTERI nian bele fó benefísiu ba Timor-Leste?
Hau espera katak liu husi ami nia vizita Timor-Leste bele adopta teknolojia no variedade foun hodi hasa’e produtividade no produsaun  ai-han. Importante tebes ba populasaun sira atu kontinua hasa’e sira-nia produsaun ai-han hodi aliña ho kresimentu populasaun, ne’ebé governo iha ne’e foka dadaun.

Ita bo’ot haree kona-ba relasaun kontinua dezenvolve entre Timor-Leste ho Indonézia?
Los, parseria iha peskiza no dezenvolvimentu agrikultura kuaze hahu ona atu harii relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia. Hau fiar katak ida ne’e sei sai kolaborasaun positivu ne’ebé fó benefísiu ba agrikultór sira iha tempu agora no iha tempu oin mai.

Saida mak surpreza liu kona-ba Timor-Leste nia agrikultura?
Ami hakfodak tanba kondisaun agrikultura iha ne’e kuaze hanesan ho Indonézia. Tanba kondisaun ne’ebé hanesan, maka teknolojia ne’ebé presiza mos hanesan. Nune’e teknolojia balun ne’ebé ami dezenvolve iha Indonézia bele adopta iha ne’e, ne’ebé bele ajuda hasa’e produtividade no produsaun agrikultura. Similaridade ida ne’e mak halo hau hakfodak.

Ita bo’ot koalia kona-ba teknolojia ida ne’ebé?
Iha típu teknolojia barak – agronomia, variedade foun, pós-koileta no teknolojia prosesamentu ai-han. Kona-ba variedade foun, hau sente Timor-Leste tenke lansa nia variedade rasik barak liu tan tanba iha ai-horis balun mak adopta ona iha ne’e, ne’ebé hatudu katak governo sei susesu atu lansa tan variedade barak. Peskiza agrikultura ida ne’e sertamente sei ajuda hasa’e produtividade.

Karik ita bo’ot iha komentáriu final?
Hau hakarak atu fó obrigado ba Governo Timor-Leste ho Seeds of Life ba konvite ne’ebé fó ba ami atu mai iha ne’e. Ami espera katak ami bele fila-fali mai iha tempu badak ou staff SoL-MAP bele vizita ba ami nia fatin iha Indonézia.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.