Loron Internasionál Feto Nian 2014

 

Iha Kinta feira dia 6 de Marsu 2014, Ministro da Agricultura e Pescas (MAP) ho Secretária Estado ba Promosaun Igualidade (SEPI) selebra Loron Internasionál Feto Nian 2014 ne’ebé ho tema; Inspira Mudansa iha Feto Nian Saúde, Ai-han, Nutrisaun no Moris Di’ak iha Timor-Leste. Parseiru dezenvolvimentu sira husi Timor-Leste laran tomak mai hamutuk hodi selebra loron feto nian ida ne’e no promove mudansa inspirasaun iha feto, mane ho labarik sira-nian saúde, ai-han, nutrisaun no moris di’ak. Parseiru sira ne’e mak hanesan, Seeds of Life, Empreza Di’ak, Marie Stopes Int., PRADET, Feto iha Kbiit Servisu hamutuk (FKSH)Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste, ChildFundHIAM-HealthAlolaBellekriaCARE Int.FokupersCasa Vida no Zumba Dili ne’ebé kolabora hamutuk atividade iha loron ida ne’e, no atende mos ho bainaka 150 – 200 ne’ebé mai husi fatin oioin.

“Líder barak mak feto no sai hanesan inan. Feto sai hanesan pillár, investimentu ida ne’ebé determina fatór ba futuru nasaun nian”

Prosesu formal hala’o husi Ministro da Agricultura e Pescas, Mariano Assanami Sabino ho Secretária Estado ba Promosaun Igualidade, Idelta Rodrigues. Reprezentante rua ne’e fó deskursu kona-ba importánsia husi partisipasaun iha Loron Internasionál Feto Nian, promosaun igualidade no selebrasaun funsaun kuaze hala’o ona husi feto iha Timor-Leste. Ministro Sabino artikula governo nian apóiu ba igualidade feto nian; “Hodi naran governo nian, Ministério da Agricultura e Pescas (MAP) fó apóiu máximu ba movimentu hasoru igualidade jéneru. Ami enkoraja feto Timor-Leste atu kompete makaas no la’o ba oin. Igualidade hanesan parte ida husi harii nasaun”.

Aleinde ne’e Secretária Estado ba Promosaun Igualidade haktuir mos katak feto sira kontinua atu inspira mudansa iha familia laran no mos iha nasaun laran; “Líder barak mak feto no sai hanesan inan. Feto sai hanesan pillár, investimentu ida ne’ebé determina fatór ba futuru nasaun nian”.

Iha eventu ne’e selebra kontribuisaun valiózu ne’ebé halo husi feto Timor-Leste no loron informasaun, ne’ebé bainaka sira bele hetan persepsaun kona-ba asuntu barak inklui menstruasaun hygiene, apóiu ba violénsia doméstika no reportajen, siguransa ai-han no halo to’os, ho nutrisaun.

Iha eventu ne’e hala’o mos aprezentasaun tópiku oioin hanesan kulinaria saudável hato’o husi (HIAM Health), auto-defeza husi (Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste) no saúde sexual husi (Marie Stopes International). Hala’o mos soru-mutu kona-ba papel jéneru husi (Empreza Di’ak) no konfiánsa ho koalia públiku husi (Feto iha Kbi’it Serbisu Hamutuk) ne’ebé halo partisipante sira kuaze kontente wainhira konsidera asuntu importante husi empoderamentu no igualidade feto.

Iha Timor-Leste feto sira hala’o funsaun ne’ebé importante iha agrikultura no kultivasaun. Agora dadaun, feto liu husi 4,000 mak involve ona iha atividade habarak fini husi MAP-SoL, enkuantu 37% husi produtór kontratadu MAP-SoL para atu habarak fini sertifikadu mak feto sira. MAP-SoL iha kuota mínimu 30% partisipasaun feto iha atividade hotu-hotu.

1 Response » to “Loron Internasionál Feto Nian 2014”

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.