Siguransa hanesan prioridade aas ba SoL, inklui lori kareta iha no fora husi estrada (on- and off-road driving)

Hanesan projetu Australian Aid ne’ebé finansiádu kolaborativamente, MAP-SoL kategoriza saúde serbisu no siguransa (SSS) hanesan prioridade aas.

Programa ne’e pro-ativu dezenvolve estratéjia atu elimina no maneija rísku ba staff sira, benefisiáriu programa no mos ba komunidade Timorense tomak, no iha objetivu atu atinji standar serbisu Australianu nian kona-ba redusaun rísku.

MAPF-SoL hanesan programa nasionál ne’ebé serbisu iha distritu 13 nia laran, viajen staff hanesan parte fundamental husi serbisu loro-loron staff sira nian. Kondutór ne’ebé kompetente, iha esperiénsia no edukadu sai hanesan parte importante atu hamenus rísku iha estrada.

Durante sesaun treinamentu loron 2 (Juñu 23 – 27) kondutór MAP-SoL 24 no staff lojístiku nain 2 partisipa iha formasaun kona-ba 4X4 off-road iha Comoro no Tasi Tolu ne’ebé fó husi APAC Assistance.

Kondutor Seeds of Life kontenti depois treino lori kareta iha Tibar

Kondutor Seeds of Life kontenti depois treino lori kareta iha Tibar

Manager lojístiku Paulino Mendonça haktuir katak treinamentu hasa’e talentu ida ne’e sei hametin liu tan kondutór sira-nia talentu kona-ba off-road, partikularmente iha kareta 4WD, no kobre área siguransa balun ne’ebé prinsipál.

“Tópiku ne’ebé inklui iha ne’e mak hanesan kona-ba manutensaun veíkulu, rekoñesementu perigu, para emerjénsia, rekopera veíkulu, inklinasaun no deklinasaun no resposta emerjénsia.

“Treinamentu ne’e importante tanba ami nia kondutór sira kuaze halo viajen bebeik ba iha estrada rurais no mos iha suco, hodi fahe fini ba agrikultór sira ou tula staff tékniku sira ba suco sira iha área rurais. Sira presija atu halo ho maneira ne’ebé siguru se posível,” tenik nia.

“Mezmu hau sai hanesan kondutór tinan barak nia laran ona, maibe hau foin mak aprende kona-ba oinsa bele para ho siguru wainhira roda rabenta momentu kareta halai hela”

Treinamentu ne’e hasa’e kondutór sira-nia koñesementu kona-ba oinsa maneija kareta iha área rurais no atu prevene estragus ne’ebé akontese ba sira-nia kareta, kanek ne’ebé akontese ba pasenjeiru ou ba ema la’o ain sira.

“Ami prátika lori kareta ho velosidade aas no depois para derepenti hodi identifika distánsia para ne’ebé nesesáriu, no prátika kona-ba oinsa atu ultrapasa perigu hirak ne’ebé iha hanesan mota, tahu, fatuk no suvida makaas,” tenik Paulino.

“Treinamentu ida ne’e fó hanoin ami para bele kalma, sai observadór no planu antes para bele evita asidente ou atu hetan solusaun ne’ebé klaru no susesu ba problema hanesan mout iha tahu laran,” tenik nia.

Kondutor sira uja nia hanoin hodi hasai kareta husi tahu laran

Kondutor sira uja nia hanoin hodi hasai kareta husi tahu laran

Jaime Verdial (33), kondutór ba programa Seeds of Life durante tinan tolu ona, deskobre katak treinamentu ne’e susesu tebes.

“Mezmu hau sai hanesan kondutór tinan barak nia laran ona, maibe hau foin mak aprende kona-ba oinsa bele para ho siguru wainhira roda rabenta momentu kareta halai hela,” tenik nia.

Kondutór Marcelino Lemos da Costa (48) haktuir katak “hau konsege aprende talentu foun hanesan tékniku kona-ba oinsa dulas volante, ne’ebé ajuda kondutór bele kontrolla kareta no fó maneira diak liu kona-ba kaer volante”.

Hanesan parte ida husi komitmentu kona-ba saúde iha serbisu fatin no siguransa, MAP-SoL mos konsege haruka ona staff nain 41 (feto 8 no mane 31) ba tuir treinamentu kona-ba First Aid iha tinan kotuk ba no fó treinamentu kona-ba lori motor ba peskizadór hotu-hotu. Iha fulan hirak oin mai, staff balun sei tuir treinamentu WHS iha Dili hodi aprende kona-ba identifika no maneija rísku iha serbisu fatin.

1 Response » to “Siguransa hanesan prioridade aas ba SoL, inklui lori kareta iha no fora husi estrada (on- and off-road driving)”

  1. […] Siguransa hanesan prioridade aas ba SoL, inklui lori kareta iha no fora husi estrada (on- and off-ro… […]

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.