Vizita Ministra Tanya Plibersek ba Grupu Komunidade Fini iha Liquiça

Ministru Opozisaun Australianu ba Asuntu Estranjéiru no Dezenvolvimentu Internasionál, H.E. Tanya Plibersek, vizita Grupu Komunidade Habarak Fini (GKHF) Ministerio de Agricultura e Pescas – Seeds of Life (MAP-SoL) iha Suco Mota Ulun, Bazartete, Munisípiu Liquiça, iha Kuarta (15/4).

Hanesan parte ida husi nia vizita diplomátiku iha Timor-Leste, Ministru hasoru malu ho membru GKHF Haburas Moris Rasik hodi haree kona-ba oinsa programa MAP-SoL nia impaktu ba komunidade agrikultór ki’ik sira.

Ministra Tanya Plibersek hamutuk ho membru GKHF Haburas Moris Rasik iha suco Mota Ulun, Bazartete, Liquica © Yessy Betty/Seeds of Life

Ministra Tanya Plibersek no Embassador Peter Doyle hamutuk ho membru GKHF Haburas Moris Rasik iha suco Mota Ulun, Bazartete, Liquica © Yessy Betty/Seeds of Life

“Fantástiku tebes atu haree kona-ba oinsa programa Seeds of Life bele kria diferensa bo’ot ba komunidade ki’ik ida ne’e no bo’ot liu tan ba komunidade agrikultór iha Timor-Leste laran tomak.”

“Hau espera programa ne’e bele kontinua atinji nia objetivu no agrikultór sira bele hetan benefísiu husi produsaun no rendimentu neebe aumenta, atu nune’e bele fó benefísiu ba sira-nia familia tomak no mos ba komunidade.”

Haburas Moris Rasik hahu kuda batar kualidade di’ak variedade Sele iha tinan 2014. Primeiru sira hetan apóiu fini sertifikadu Sele 20kg maibe sira bele kuda deit 5 kg iha to’os ho luan 0.25 ha tanba udan been menus.

© Yessy Betty/Seeds of Life

Ministra Tanya Plibersek halo diskusaun ho membru grupu hodi haree kona-ba oinsa programa MAP-SoL nia impaktu ba sira nia grupu © Yessy Betty/Seeds of Life

© Yessy Betty/Seeds of Life

Produsaun Sele balun husi 800kg ne’ebe grupu Haburas Moris Rasik produs ne’ebe sei rai ba fini, ba konsumu uma laran nian, faeh ba membru grupu no mos fahe no faan ba vizinu © Yessy Betty/Seeds of Life

Sekretáriu grupu, Angelo Alves, haktuir katak mezmu sira bele kuda deit ho kuantidade uitoan maibe sira kontente ho rezultadu primeiru neebe hetan.

“Ami kontente tanba Seeds of Life introdus variedade batar kualidade di’ak ba ami nia grupu. Batar ne’e nia kualidade ho nia produsaun kuaze diferente ho hirak neebe ami kuda iha tempu uluk.”

“Sele di’ak tanba nia produsaun di’ak no nia fulin mos bo’ot. Ami kontente ho rezultadu primeiru no ami hakarak atu kontinua kuda nafatin.”

“Fantástiku tebes atu haree kona-ba oinsa programa Seeds of Life bele kria diferensa bo’ot ba komunidade ki’ik ida ne’e no bo’ot liu tan ba komunidade agrikultór iha Timor-Leste laran tomak.”

“Husi fini kilograma 5 ne’e ami konsege koileta maizumenus 800 kg. Husi total ne ami rai 500 ba fini hodi kuda fali iha tempu kuda tuir mai. Ami sei uja rezultadu balun husi koileta ne’e ba konsumi uma laran, fahe balun ba membru sira, no fa’an balun ba ami nia familia no viziñu sira.”

Grupu Haburas Moris Rasik kompostu husi membru nain 9 (mane 4 no feto 5) no planéia ona atu haluan sira-nia to’os batar nian to’o hektár 4 para bele fornese ai-han barak liu tan no mos fini ba membru grupu sira.

Durante diskusaun, grupu ne’e mos hato’o kona-ba sira-nia involvimentu iha projetu agro-floresta. Tinan-tinan dezde 2003 sira sempre kuda ai-teka, ai mahoni no ai ekonómiku sira seluk. Vizitante Australianu no SoL kuaze impresionadu tebes ho nível atividade floresta komunidade ne’e nian.

 

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.