Istória agrikultór husi : Olandina da Costa, Chefe Grupu Feto GHFK iha distritu Liquica

Olandina da Costa hanesan chefe grupu ba Grupu Komunidade Habarak Fini “Bilbeu” husi suco Guiso, sub-distritu Maubara, distritu Liquiça. Grupu ne’e harii iha tinan 2011 ho figura membru ne’ebé úniku husi feto hotu hamutuk nain10.

Grupu ne’e hetan asisténsia husi estensionista ne’ebé iha sira nia suco laran, Sr. Bartolomeu da Silva.

IMG_5924

Olandina da Gosta, chefe grupu habarak fini komunidade “Bilbau” iha suco Guico, sub-distritu Loes, distritu Liquica

“Wainhira hau ba vizita grupu ne’e iha tinan 2011 sira halo hela atividade kuda modo. Hau husu ba sira atu forma grupu habarak fini no finalmente sira rasik mak deside atu forma grupu ho membru feto deit. Chefe grupu mós feto.”

Membru GKHF Amelia da Cruz, haktuir katak, “Ami harii grupu feto tanba fasil atu koordena no ami koalia rona malu. Karik ami kahur malu ho mane sira maka ida ne’e sei sai difisil tanba sira iha ona serbisu balun/seluk no laiha tempu ba grupu nia atividade.”

Grupu ne’e kuda ona variedade batar MAP-SoL nian ne’ebé ofisialmente lansa tiha ona ho naran Sele dezde primeiru sira simu fini iha tinan 2011. Sira sente kontente ho batar ne’ebé koileta primeiru, no sira hahu kuda varidade batar MAP-SoL ne’ebé lansa tiha ona ho naran Noi Mutin iha tinan 2012.

Amelia haktuir katak, “Batar Sele ho Noi mutin hanesan variedade ne’ebé di’ak kompara ho variedade lokál. Sele mak di’ak liu tanba nia fulin boot no rezultadu produsaun aas.”

Atu hamenus serbisu fíziku hodi fila rai maka MAP fornese tratór ba feto sira ne’e hodi prepara sira-nia rai.

“Ami halibur de’it osan hodi sosa mina ba tratór hodi fila rai. No ami mós halibur osan hodi selu ema halo lutu, no ami nia kaben ho oan sira ne’ebé boot ona ajuda mos ami iha atividade hirak ne’e”, tenik Amelia.

Aleinde hetan apoiu tratór husi MAP, grupu nee mós hetan treinamentu husi MAP-SoL kona ba tékniku kuda batar ne’ebé di’ak, no prosesu selesaun fini. MAP-SoL mós fó ajuda material ba grupu ne’e hanesan lona, pineira/rede, mákina dulas batar, bidon hodi haloot batar ho metin para fuhuk labele tama no material relevante sira seluk hodi fó apóiu ba sira-nia atividade.

Ho responsabilidade boot ne’ebé fó ba komunidade agrikultór feto Timor Leste, membru sira sente iha apóiu ne’ebé naton iha grupu laran atu sira bele fahe tempu ne’ebé hanesan ba serbisu no mos ba familia.

“Uluk ami behu batar ho liman de’it, atividade ida ne’ebé han loron barak. Agora ami uja mákina dulas batar ne’ebé fornese husi MAP-SoL ne’ebé halo serbisu lais liu uluk”, tenik Amelia.

“Nune’e mos selesaun fini komesa lais liu. Uluk ami uja deit liman ho balde tinta nian (20kg) ne’ebe bele han tempu minutu 30 ou kleur liu. Maibe agora ami uja pineira/rede kuaze lais liu uluk ne’ebé presiza tempu minutu 10 deit. Fini ne’ebé iha depois ami haloot iha bidon ho matan ne’ebé ajuda husi MAP-SoL para bele prevene fuhuk atu ataka ou laho atu han.

IMG_5927

Membru balun husi GHFK “Bilbau”

Ho responsabilidade boot ne’ebé fó ba komunidade agrikultór feto Timor Leste, membru sira sente iha apóiu ne’ebé naton iha grupu laran atu sira bele fahe tempu ne’ebé hanesan ba serbisu no mos ba familia.

Membru ida husi grupu haktuir katak: “Hau  bele fahe tempu  entre atividade iha grupu no mos atividade iha umakain hanesan prepara oan sira atu ba eskola. Sira ne’ebé boot ba eskola enkuantu sira ne’ebé sei ki’ik hamutuk ho ami no tuir ami ba hotu to’os. Tanba laiha ema mak atu haree sira iha uma.”

“Hau nia kaben mós suporta tebes hau no ba hau nia desizaun kona-ba atu sai membru husi grupu komunidade habarak fini.”

Membru hotu-hotu ne’ebé iha kuaze interese tebes atu involve iha formasaun grupu tanba sira haree iha potensialidade atu hetan rendimentu ne’ebé sustentável. Membru sira agora dadaun uja sira-nia rendimentu hodi fó apóiu ba sira-nia familia no haruka oan sira ba eskola.

Mezmu grupu ne’e mesak feto sira deit, maibe iha enfase/penekanan ne’ebé forte kona-ba promosaun kooperasaun entre feto ho mane iha agrikultura iha suco Guico.

Iha fulan Dezembru 2013, feto sira husi grupu Bilbau ba hamutuk ho grupu seluk iha suco laran, no distribui sira-nia rezultadu produsaun batar Noi Mutin ne’ebé hetan liu ba umakain vulnerável maizumenus 80 iha sira-nia komunidade laran.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.