Diversidade no kolaborasaun halo susesu ba to’os iha Timor-Leste

Hanoin ne’ebé la los katak familia agrikultór iha Timor-Leste kuda deit mak hare no sira-nia fonte rendimentu ida deit.

Iha realidade, mayoria familia agrikultór iha to’os luan no serbisu oioin, ne’ebé esensiál tebes ba maneija rísku iha ambiente agrikultura Timor Leste.

Médiu familia dalabarak kuda ai-horis oioin inklui ai-horis musan, isin, ai no modo; hakiak mos animal hanesan fahi no manu, karau vaka no mos karau vaka Bali nian; no halo jestaun floresta ba sira-nia propriedade.

Familia rurais uja floresta hanesan sira-nia fonte ai-sunu no fonte materiais konstrusaun. Sira mos koileta ai-han fuik iha ai-laran no du’ut laran ne’ebé besik, partikularmente durante “tempu rai hamlaha” – tempu ne’ebé liu kleur tiha koileta antes, wainhira ai-horis iha tempu udan tuir fali seidauk isin/tasak.

Manuel da Silva with some of his Noi Mutin harvest © Luis Almeida / Seeds of Life

Manuel da Silva with some of his Noi Mutin harvest © Luis Almeida / Seeds of Life

Liz Rinaudo with MAF-SoL Researcher Luis Almeida © Luis Almeida / Seeds of Life

Liz Rinaudo with MAF-SoL Researcher Luis Almeida © Luis Almeida / Seeds of Life

Familia agrikultór sira mos bele hetan rendimentu liu husi fa’an ai-han musan, hortikultura no ai-horis plantasaun nian; ai-sunu no materiais konstrusaun; animal ne’ebé fó han ho produsaun ai-han ne’ebé liu; no produtu ai-han hanesan forerai sona.

Diversidade ida ne’e hatudu iha semana kotuk wainhira partisipante liu husi 130 partisipa iha konferénsia World Vision nian kona-ba ‘Farmer Managed Natural Regeneration’ (FMNR) ne’ebé halo mos vizita ba Manuel da Silva nia to’os iha Suco Fahiria Distritu Aileu.

“Manuel sai hanesan exemplu ne’ebé di’ak   kona-ba karaterístika halo to’os oioin iha Timor Leste,” tenik Koordenadór Peskiza MAP-SoL, Luis Almeida ne’ebé partisipa mos iha vizita ne’e.

“Iha nia to’os ho luan hektár ida nia kuda batar ho hare kualidade di’ak hanesan varidade Sele, Noi Mutin ho Nakroma, ne’ebé nia uja ba konsumi iha uma laran.

“Nia mos kuda ai-kanela, cengkeh, avokate, has, ai-teka no mahogany husi nia viveirus rasik, ne’ebé nia kuda tinan rua liu ba no sei fa’an iha tempu oin mai,” tenik nia.

“E depois iha to’os grupu nian ho luan hektár haat, nia ho membru 24 seluk uja tékniku FMNR hodi hamoris fali ai no shrubs (semak-semak). Ida ne’e involve hili ai nia oan ida ka rua ne’ebé mosu no fokit sai hotu sira seluk.

“Objetivu husi ida ne’e mak atu lori fila-fali kobre orijinál rai nian no prevene erosaun enkuantu kuda kahur malu ho ai oioin, ai-nanas no ai-farina,” Tenik Luis.

Istória Manuel nian mos hatudu exemplu kona-ba kolaborasaun ne’ebé existe entre programa governo ho ONG sira-nia serbisu atu dezenvolve seitór agrikultura, tenik MAP-SoL Team Leader John Dalton.

“Ai-horis kualidade di’ak ne’ebé kuda mak varidade Seeds of Life nian, no viveirus ai-oan husi Misaun Portugueza nian no nia serbisu hamutuk ho World Vision atu kuda ai ne’ebé orijinalmente kobre uja FMNR”.

“Seeds of Life nia serbisu mak komplementa FMNR tanba agrikultór sira ne’ebé uja fini bele hasa’e sira-nia rezultadu produsaun iha espasu ne’ebé hanesan, nune’e bele hamenus presaun ba iha rai,” tenik nia.

Seeds of Life Team Leader John Dalton at the FMNR Conference field visit in Aileu

Seeds of Life Team Leader John Dalton at the FMNR Conference field visit in Aileu © Luis Almeida / Seeds of Life

Iha nia objetivu atu hadi’a siguransa ai-han liu husi uja ai-horis kualidade di’ak, MAP-SoL kolabora hamutuk ho ONG nasionál no internasionál oioin, projetu doadór sira seluk no mos asesor sira.

“Hanesan agrikultór dalabarak serbisu ho ONG oioin, nune’e mos ekipa iha Seeds of Life,” tenik John.

Parseiru sira ne’e importante tebes atu ajuda MAP-SoL distribui fini, enkoraja adopsaun ba teknolojia foun hanesan kuda lehe no atu promove prátika di’ak ba agrikultór sira.

“Por exemplu, World Vision ho CARE hanesan parseiru importante ne’ebé ajuda estabelese no apóiu grupu agrikultór no distribui varidade fini kualidade di’ak.

“Ita mos fornese fini musan ho kain husi varidade kualidade di’ak ba ONG lokál sira hodi distribui ba sira-nia grupu agrikultór.

“Mercy Corps ho ILO hametin loja kikoan fa’an nesesidade agrikultura nian iha distritu no liga sira ho MAP-SoL nia asosiasaun agrikultór rejistradu atu nune’e sira iha merkadu ba sira-nia fini komersiál.

“Ita mos serbisu hamutuk ho OHM (parte husi Hasatil) atu halo levantamentu ba agrikultór iha distritu no JICA ho RAIBEA (uluk USC-Canada) kona-ba planeamentu partisipatóriu uja rai no jestaun rekursu natural komunidade.”

MAF-SoL staff with other conference participants at Manuel's farm

MAF-SoL staff with other conference participants at Manuel’s farm © Luis Almeida / Seeds of Life

Parseria importante seluk mak foka ba hanorin agrikultór sira kona-ba tékniku haloot fini kualidade di’ak.

“Dalabarak agrikultór sira sofre husi lakon ne’ebé akontese iha pós-koileta to’o maizumenus 30%, nune’e ita serbisu hamutuk ho Projetu MAP-IFAD kona-ba Maize Storage Project atu promove distribuisaun bidon hodi haloot fini. Ida ne’e realiza hamutuk ho sampel husi varidade batar kualidade di’ak no mensajen estensaun ne’ebé simples,” tenik John.

Rezultadu ikus husi kolaborasaun hirak ne’e mak agrikultór sira hetan benefísiu ba asesu fini kualidade di’ak husi varidade oioin no teknolojia produsaun ne’ebé prova lokalmente, inovasaun no informasaun.

SoL ho parseiru dezenvolvimentu MAP nian sira seluk mos hetan benefísiu husi ajuda malu iha idaida nia programa atu sai efikás liu tan liu husi troka lisaun-aprendizajen no aproveita oportunidade atu kolabora.

Hirak ne’e hotu ho objetivu atu ajuda di’ak liu tan familia agrikultór sira no komunidade rurais atu hadi’a sira-nia méiu sub

1 Response » to “Diversidade no kolaborasaun halo susesu ba to’os iha Timor-Leste”

  1. […] Diversidade no kolaborasaun halo susesu ba to’os iha Timor-Leste […]

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.